Drago mi je zbog povratka Roberta Prosinečkog u Zvezdu. U stvari, moje interesovanje za fudbal prestalo je još od kad se rasturila njegova šampionska generacija Zvezde.
Da li će Robi uspeti da iscedi 'suvu drenovinu' - sumnjam - ali, srećno Robi...
Da li će Robi uspeti da iscedi 'suvu drenovinu' - sumnjam - ali, srećno Robi...
http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2010&mm=12&dd=09&nav_id=478199
9. decembar 2010. | 18:27 | Izvor: B92, Tanjug
Beta
Iako je kao igrač pobrao mnogo komplimenata brojnih fudbalskih stručnjaka širom sveta, bio prvak sveta u konkurenciji mladih reprezentacija sa Jugoslavijom u Čileu i osvojio bronzu u dresu selekcije Hrvatske na Mondijalu u Francuskoj, karijeru Prosinečkog obeležila je titula klupskog šampiona Evrope sa Crvenom zvezdom 1991. godine.
Većina stručnjaka slaže se sa ocenom da je ta generacija "crveno-belih", koju je okupila ambiciozna uprava na čelu sa Draganom Džajićem, najjači tim svih vremena stvoren na jugoslovenskom tlu.
U tu ekipu Prosinečki je stigao kao neafirmisani igrač zagrebačkog Dinama, u kome ga je trener Miroslav Blažević ocenio netalentovanim. Igrama u Crvenoj zvezdi kreativni vezista na najbolji mogući način demantovao je trofejnog hrvatskog stručnjaka.
U dresu Crvene zvezde Prosinečki je, osim evropske titule, osvojio još tri pehara namenjena prvaku Jugoslavije i jedan nacionalni kup.
U tu ekipu Prosinečki je stigao kao neafirmisani igrač zagrebačkog Dinama, u kome ga je trener Miroslav Blažević ocenio netalentovanim. Igrama u Crvenoj zvezdi kreativni vezista na najbolji mogući način demantovao je trofejnog hrvatskog stručnjaka.
U dresu Crvene zvezde Prosinečki je, osim evropske titule, osvojio još tri pehara namenjena prvaku Jugoslavije i jedan nacionalni kup.
Osvajanju Kupa šampiona Prosinečki je dao nemerljiv doprinos tresući mreže Grashopersa, Glazgov Rendžersa i Dinama iz Drezdena.
U finalnom okršaju sa Olimpikom iz Marseja, odigranom 29. maja 1991. godine na stadionu "Sveti Nikola" u Bariju, nakon 120 minuta nije bilo golova, a u penal-seriji prvi gol za Zvezdu postigao je Prosinečki.
Raspad zemlje i ratni vihor rasturili su trofejnu generaciju Crvene zvezde, a Prosinečki je karijeru nastavio u Španiji, gde je nosio dresove dva najveća giganta - Real Madrida i Barselone.
Posle kraćih epizoda u Ovijedu i Sevilji odlučio je da se vrati u Hrvatsku i pomogne svom matičnom klubu Dinamu da se domogne Lige šampiona.
Prosinečki je za pet godina sa najtrofejnijim hrvatskim klubom uspeo dva puta da izbori plasman u elitno evropsko klupsko takmičenje.
Posle Dinama kratko je igrao za Hrvatski Dragovoljac iz Dugog Sela, a zatim u dresu engleskog Portsmuta, koji je u to vreme krčio put ka Premijer ligi. Poslednje dane igračke karijere proveo je u ljubljanskoj Olimpiji i Zagrebu.
Trenerskim poslom Prosinečki je počeo da se bavi pre četiri godine kao pomoćnik nekadašnjem reprezentativnom saigraču, a sada selektoru "vatrenih" Slavenu Biliću.
U finalnom okršaju sa Olimpikom iz Marseja, odigranom 29. maja 1991. godine na stadionu "Sveti Nikola" u Bariju, nakon 120 minuta nije bilo golova, a u penal-seriji prvi gol za Zvezdu postigao je Prosinečki.
Raspad zemlje i ratni vihor rasturili su trofejnu generaciju Crvene zvezde, a Prosinečki je karijeru nastavio u Španiji, gde je nosio dresove dva najveća giganta - Real Madrida i Barselone.
Posle kraćih epizoda u Ovijedu i Sevilji odlučio je da se vrati u Hrvatsku i pomogne svom matičnom klubu Dinamu da se domogne Lige šampiona.
Prosinečki je za pet godina sa najtrofejnijim hrvatskim klubom uspeo dva puta da izbori plasman u elitno evropsko klupsko takmičenje.
Posle Dinama kratko je igrao za Hrvatski Dragovoljac iz Dugog Sela, a zatim u dresu engleskog Portsmuta, koji je u to vreme krčio put ka Premijer ligi. Poslednje dane igračke karijere proveo je u ljubljanskoj Olimpiji i Zagrebu.
Trenerskim poslom Prosinečki je počeo da se bavi pre četiri godine kao pomoćnik nekadašnjem reprezentativnom saigraču, a sada selektoru "vatrenih" Slavenu Biliću.
Нема коментара:
Постави коментар