Milan Vlajčić | 06. 11. 2011.
Poznati istoričar filma Rodžer Menvil im je posvetio opsežnu knjigu pod naslovom „Boginje ljubavi“, a američki reditelj Robert Oldrič ih je nazvao „erotskim simbolima koji svakih deset godina spasavaju kinematografiju“.
1. Marlen Ditrih
Touch of Evil
Rođena 1901. posle svetskog i uspeha „Plavog anđela“ 1929. otišla sa rediteljem Jozefom fon Šternbergom u Ameriku, i sledećih 40 godina ostvarila ogroman broj sjajnih uloga kobnih i zagonetnih junakinja, od „Šangaj ekspresa“ do Langovog vesterna „Ranč prokletih“. Njena verzija šlagera „Lili Marlen“ - dugačke noge, izazovan pogled kroz trpavice i otpor Hitleru - zaokružila je mit o njoj.
2. Glorija Svanson
Queen Kelly
Rođena 1898. stigla je u Holivud 1919. gde je postala najomiljenija glumica velikog Sesila B. Demila. Uvek je igrala lepotice bogatog društva, po visokoj modi tog vremena, a njene domete su neki istoričari filma označili kao uzrok za pad moralnih vrednosti tokom dvadesetih. (!) Igrala je sa Rudolfom Valentinom, Daglasom Ferbanksom Mlađim, a sa 42 godine bila je pregažena zvezda u „Bulevaru sumraka“.
3. Greta Garbo
Mata Hari
Po mnogim istoričarima najveća filmska zvezda u istoriji. Rođena u Švedskoj kao Greta Gustavson 1905. najpre se probila tokom dvadesetih u domovini i Nemačkoj, da bi otišla u Holivud, gde je do rata ostvarila senzacionalnu karijeru fatalne žene na filmu. Igrala je u filmovima najboljih reditelja i sa najvećim glumcima, i početkom rata se povukla sa ekrana čuvajući se sledećih četrdesetak godina od javnih pojavljivanja.
4. Merilin Monro
Niagara
U svom nesrećno kratkom životu (1926-1963) ostvarila je niz glamuroznih uloga kao zamamna lepotica, pevačica u mjuziklima, komičarka u „Neki to vole vruće“ Bilija Valjdera... O njoj je napisano tuce monografija, sa naglaskom na njene seksualne veze i zagonetno samoubistvo. U knjizi „Merilin“ veliki američki pisac Norman Mejler tvrdi da je ona ušla u vlažne snove nekoliko muških naraštaja.
5. Teda Bara
A Fool There Was
Rođena kao Teodosija Gudmen 1890. u Sinsinatiju, pod imenom Teda Bara se pojavila 1917. u nizu tajanstveno satanskih uloga, kao otelotvorenje zlokobne ženskosti (žena-vampir, otuda pojam vampa). Prva je bila ženska „Saloma“ i u jednoj godini je odigrala 35 filmova. Povukla se l918. a nekoliko pokušaja iz tridesetih je neslavno propalo.
6. Brižit Bardo
Le trou Normand
Rođena 1934. pojavila se u Vadimovom filmu „I bog stvori ženu“ (1956) koji je izazvao metež i moralno zgražanje u francuskom društvu. Postala je BB, najveći izvozni proizvod uz Reno i Šanel. Stvoren je mit nalik onom Džejmsa Dina i Merilin Monro, ali BB je uglavnom igrala samo u sledećoj deceniji. Potom je stala i sada štiti životinje.
7. Meri Pikford
Pollyanna
Sredinom dvadesetih prošlog veka otkrio ju je veliki D. V. Grifit i njena devojačka senzualnost i lepota doneli su joj nadimak „svačija dragana“. Sledećih dvadesetak godina igrala je u najznačajnim filmovima neme epohe, ponajviše sa Čaplinom, dobila prvog Oskara 1929, i sredinom sledeće decenije karijera joj se praktično završava.
8. Ingrid Bergman
Casablanca
Još jedna Šveđanka (1915-1982) koja je u Holivudu napravila vrtoglavu karijeru u „Kazablanki“ (1942) uz Hamfrija Bogarta, a njena uloge u Hičkokovom filmu „Ozloglašena“ sve do oproštajne u „Jesenjoj sonati“ (1978) Ingmara Bergmana čine vrh u umetnosti i lepoti glume.
9. Rita Hejvort
Gilda
Rođena 1918. kao Margarita Karmen Kansino, teško se probijala najpre kao mjuzikl igračica, da bi se proslavila u čuvenom filmu „Gilda“ 1946. sa muzičkom numerom i striptizom koji ostaju neprevaziđeni do danas. Na prvoj atomskoj bombi je bilo ispisano ime ove junakinje, a njena karijera u filmu Orsona Velsa „Dama iz Šangaja“ je vrhunac njene kratke karijere. Povukla se 1949. zbog udaje za princa Ali Kana i nikad se više nije pojavila u zapaženijim ulogama. Ali mit je ostao.
10. Žana Moro
Les Amants
Rođena 1928. zablistala je u „Ljubavnicima“ (1958), potom u „Žilu i Džimu“ (1961) Fransoa Trifoa, postavši tako najzagonetnija zvezda francuskog novog talasa. Možda najfascinantnija njena uloga je u „Liftu ta gubilište“ u kojem cele noći šeta kroz Pariz praćena solo trubom Majlsa Dejvisa. Igra do danas, podsećajući nas da slava ne prolazi, ali ženska lepota... Avaj.
Нема коментара:
Постави коментар