A. Nikolić | 29. 05. 2011. - 10:00h | Foto: Beta
BEOGRAD - Na beogradskom festivalu Mikser u petak uveče promovisana je monografija o Mirku Iliću, najznačajnijem grafičkom dizajneru sa prostora nekadašnje SFRJ. Monografija obuhvata početke Ilićeve karijere, njegovo kasnije profesionalno angažovanje u SAD, ali i njegov sadašnji rad na prostorima bivše Jugoslavije. U razgovoru za „Blic”, Mirko Ilić kaže da je monografija presek njegovog rada i da kada je pogleda prosto „ne veruje da je neke stvari uradio”.
Mirko Ilić
Naslovnica koju je radio
Monografija je prošireno i dopunjeno izdanje knjige Dejana Kršića namenjenom inostranom tržištu, koja je pre nekoliko godina objavljena u Zagrebu. Iako je inicijalna ideja bila da se postojeća knjiga prevede, projekat je porastao i pretvorio se u novu, sadržajniju knjigu, koja obrađuje celokupan dosadašnji rad Mirka Ilića. Knjigu potpisuje Dejan Kršič, dizajn su radili Andrej Dolinka i Dejan Kršić, a prevod Jasmina Ilić. Urednik knjige je Mia David, direktorka Kontakt zone Mikser festivala. Ovo je specijalno izdanje pripremljeno za Mikser, štampano je u samo 500 primeraka i biće pristupačnije od prethodnih izdanja, što je u skladu s misijom Miksera za slobodnom razmenom znanja i ideja.
Omot za albumu kompilacije pesama novotalasnih grupa
– Ja sam dao materijale, ali se nisam mešao u tekstove... jer to nije moja knjiga, već je knjiga o meni. Čuo sam da ljudi moraju skočiti kroz prozor pa da im se u tom užasu mora desiti da im ceo život proleti pred očima. Ja se ne moram bacati kroz prozor, ja samo hodam kroz knjigu. I onda dođete na nekakav rad koji ste totalno zaboravili. I ne možete sami sebi verovati da ste to radili. Prosto je vreme prošlo i vi ste postali drugačiji i zreliji. Dizajn nije nešto što je lako savladati sa dvadeset godina, već se uči celog života – kaže Ilić.
On je u svom stilu prokomentarisao da ne zna baš najbolje šta sve piše u knjizi o njegovom profesionalnom angažmanu.
– Imao sam apsolutno poverenje u autore knjige i čak sam dozvolio sebi da je ne pročitam godinu dana.
Grafika za prikaz jedne knjige u „New York Timesu“
Ilić kaže da se svom poslu i danas raduje i da ne namerava da ode u penziju, a poslednjih godina rado dolazi u Beograd, Zagreb, Ljubljanu da radi, i to najčešće volonterski.
Neke od naslovnih strana koje je radio Ilić
– Radujem se kad imam priliku da dođem, kako se to sad popularno kaže, u region, zato što zaista verujem, a to radim i u Americi, da je čovek dužan da vrati dobro prostoru gde je stasao. Kad radi, onda i zarađuje, a mislim da onda to treba i da podeli malo. Ne može samo uzimati, samo naplaćivati. Želim da pomognem nekom drugom klincu ili klinki da sebe izraze, da pokažu što mogu. A naročito ovde i sad. Pošto je situacija užasna. Za kulturu, za pamet – kaže Ilić.
On dodaje da se uspeh jedne sredine gradi na tome koliko dobrih naučnika, kreativaca, književnika ima.
On dodaje da se uspeh jedne sredine gradi na tome koliko dobrih naučnika, kreativaca, književnika ima.
– Dizajn mladih kreativaca na prostoru bivše Jugoslavije je izvanredan. Sve vrvi od svežih ideja do momenta u kojem ti mladi talentovani ljudi bivaju primorani da se zaposle u lokalnim marketinškim agencijama. Tada počnu da rade anonimne i neinspirativne poslove i praktično tupe oštricu svog talenta. Korporacije već imaju šablone za reklamne kampanje koje u lokalu prilagođavaju ciljnim grupama. Jedno od rešenja je i da odu u inostranstvo, ali to je rizik na koji svi nisu spremni. Lazar Bodroža je Srbin koji svojim radovima skrenuo pažnju uredništvu „Print magazina” u SAD koji je sastavio listu trideset najznačajnijih dizajnera koji nisu stariji od trideset godina i čije ideje će dramatično uticati na kreativna rešenja na svetskom nivou. Na toj listi su i dva dizajnera iz Hrvatske. Dakle desetina najtalentovanijih svetskih dizajnera dolazi iz regiona eks-SFRJ, ali medijima Lazar nije zanimljiv. Ne može doći na red od estradno-političkih opsena – opisuje Ilić okolnosti u kojima stvaraju mladi talentovani dizajneri.
Istorija pop kulture
Autor knjige Dejan Kršić predaje dizajn vizuelnih medija na UMAS-u u Splitu i tvrdi da nije bilo lako napisati monografiju o Mirku Iliću.
– Želeo sam da predstavim kontekst i situaciju u kojoj Mirko Ilić stvara. Knjiga spaja dva razdoblja njegove karijere. Istorija pop kulture, naročito dizajna, na prostoru bivše Jugoslavije nije još uvek ispričana i samim tim je monografija o Mirku Iliću doprinos toj demistifikaciji mitova – kaže Dejan Kršić.
Autor knjige Dejan Kršić predaje dizajn vizuelnih medija na UMAS-u u Splitu i tvrdi da nije bilo lako napisati monografiju o Mirku Iliću.
– Želeo sam da predstavim kontekst i situaciju u kojoj Mirko Ilić stvara. Knjiga spaja dva razdoblja njegove karijere. Istorija pop kulture, naročito dizajna, na prostoru bivše Jugoslavije nije još uvek ispričana i samim tim je monografija o Mirku Iliću doprinos toj demistifikaciji mitova – kaže Dejan Kršić.
Нема коментара:
Постави коментар